DILI (TOP) - Durante loron hirak nia laran, ekipa Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL) hala’o kapturasaun ba sidadaun estranjeiru barak no sobu tiha sira sentru telefone habosok ema (scam call center) no jogo online (online game) iha Dili laran.
Hanesan iha loron Kinta madrugada, 09 Jullu 2026 foin lalais, ekipa konjunta Servisu Sekreta husi PNTL, Serbisu Nasionál Intelijensia Estratejika(SNIE) no Polisia Sientifika Investigasaun Kriminal (PCIC) asegura tan sidadaun estranjeiru hamutuk nain-99 ne’ebé deskonfia envolve iha atividade jogu ilísitu online.
Ekipa konsege sobu rede boot ida ne'e tanba deskonfia iha atividade jogu online illegal no Scam Call Centre ne’ebé lokaliza iha Aldeia 20 de Setembru, Suku Bebonuk, Munisípiu Dili.
Durante operasaun, ekipa identifika grupu boot ne’e utiliza teknolojia avansada hodi halo operasaun iha kapital Dili. Ekipa mós preende evidensia sasán eletróniku barak, inklui komputadór hamutuk unidade 88, lap top unidade 13 no telemóvel atus ida resin.
Hafoin sobu ekipa halo kedas identifikasaun ba ema nain-99 hodi submete ba prosesu investigasaun hafoin sei prosesu ba Ministériu Públiku. Operasaun ne'e hatudu duni Governu no forsa seguransa Timor-Leste nia seriedade atu kombate krime transnasionál ne'ebé tenta buras iha ita-nia nasaun.
Autoridade sira seidauk fó detallu kona-ba identidade ema ne'ebé kapturadu sira no seidauk konfirma akuzasaun ofisiál hasoru suspeitu sira, tanba kazu ne'e sei hela iha prosesu investigasaun.
To'o oras ne'e, autoridade kompetente seidauk fó deklarasaun ofisiál kona-ba rezultadu kompletu husi operasaun ne'e.
Iha loron hanesan ekipa konjunta mós kaptura uluk sidadaun Xinés nain-29 iha Suku Manleuana, tanba iha ligasaun mós iha kazu jogu online ilegál no scam call center.
Timor-Leste presija scam call center no online game hodi aseleran dezenvolvimentu nasionál?
Ne'e pergunta importante ida atu hare ho kuidadu, tanba resposta onestu mak atividade sira-ne'e ladún iha papél pozitivu iha dezenvolvimentu nasionál Timor-Leste nian — sira serbisu ativu hasoru ida-ne'e. Maibé sira interseta ho istória dezenvolvimentu nian iha maneira konkretu oioin ne'ebé vale atu deskobre.
Scam call center no online game la'ós dalan dezenvolvimentu ne'ebé lejítimu
La hanesan ho setór sira hanesan agrikultura, turizmu, gás, ekonomia azul), sentru xamada sira ne'ebé bosok no jogu online ilegál la'ós indústria produtivu sira ne'ebé harii kapasidade lokál, transfere abilidade sira, ka kria empregu sustentável ba sidadaun Timor-Leste.
Forsa traballu iha scam call center no online game ne'e barak liu mak ema husi rai-liur — Indonézia, Xinés, Malázia, Singapura, Kamboja — ne'ebé lori espesifikamente atu hala'o eskema fraude sira ne'ebé alvu ba ema sira iha rai-li'ur. Valór uitoan de'it ka laiha benefísiu ba ekonomia lokál; lukru sira dezeña atu suli ba sindikatu transnasionál sira, la’os suli ba ekonomia lokal iha Timor-Leste.
Tanba saida mak scam call center no online game ne’e kontinua mosu?
Timor-Leste to’o oras ne’e sei iha pontu vulnerabilidade ba iha kapasidade regulatóriu. Governu hakarak tebes atu atrai kapitál lalais — ne'ebé mak parte ida tanba saida mak lisensa jogu online ida fó sai iha Abril 2025 ho dilijénsia mínimu (operadór ne'e la mosu iha rejistu korporativu globál ruma).
Lakuna sira iha governasaun halo susar atu harii rejistu rai nian ida ne'ebé funsionál ka fiskalizasaun finanseira ne'ebé forte ba diversifikasaun lejítima mak husik rede kriminozu sira esplora "zona komérsiu livre" sira hanesan Oe-Cusse Ambeno mak sai nu’udar fatin dahuluk.
Fronteira sira ne'ebé porozu no ekonomia ida ne'ebé dolarizadu, bazeia ba osan. Karakterístika sira hanesan ne'e ne'ebé bele fasilita komérsiu lejítimu mós halo fasil ba rendimentu kriminál sira atu tama no sai la hó detekta.
Estragu loloos ba dezenvolvimentu
Risku reputasionál no diplomátiku, loos hanesan Timor-Leste koko atu estabelese kredibilidade nu’udar membru ASEAN foun no atrai investidór lejítimu sira.
Relatóriu ONU nian nota katak ema ida ne'ebé ka’er (asume) pozisaun iha governu Timor-Leste nian alegadamente iha ligasaun ho otél ida ne'ebé iha operasaun sira-ne'e — ida-ne'e mak tipu korrupsaun no kaptura Estadu nian ne'ebé halo tauk investimentu diretu estranjeiru ne'ebé onestu ne'ebé nasaun ne'e presiza tebes.
Governu nia rezolusaun rasik temi risku sira ba "seguransa, estabilidade sosiál, integridade ekonómika, no reputasaun internasionál" hanesan razaun ba taka. Desvia rekursu aplikasaun lei nian ne'ebé menus husi prioridade sira seluk, iha nasaun ida ne'ebé iha ona polísia ho rekursu sira ne'ebé menus.
Indústria scam call center no online game sira-ne'e laiha papél konstrutivu iha dezenvolvimentu nasionál — maibé faktu katak sira iha abut mak sinál alerta ida kona-ba frakeza institusionál sira ne'ebé mak estratéjia dezenvolvimentu lejítimu presiza hadi'a uluk.

