Kazu jardin Aimutin: koidadu Dili no Lifau labele sai hanesan ho Sihanoukville  

DILI (TOP) - Ema barak loos, liliu sira ne’ebé hela iha área Aimutin sai ona sasin-moris kona-ba área ne’ebé antes ne’e entre ema ho ema no transporte (kareta-motor) la’os ses malu de’it mós susar para mate, maibé hafoin governu ida ne’e hahu nia mandatu konstitusional iha tinan 2023 liu-ba, tau kedas planu atu oinsa bele hafurak kapital nasaun nian ne’e bele furak hanesan Timoroan sira ne’ebé bai-bain kuandu la’o ba ema nia rain haree sira nia kapital nasaun ne’e furak tebes.

Timor-oan barak, tantu husi estudante, emprezariu lokál no nasionál, serbisu nain-sira ba rai-liur (UK, Australia, Korea) no seluk tan molok aterra (tun) iha ema nia aeroporto, sira hare uluk ona ema nia kapital nasaun, ema nia sidade sira. Hafoin haree, ida-idak ko’alia iha nia fuan-laran de’it katak, bainhira loos mak kapital Dili bele sai hanesan ne’e, furak loos. Ida-idak hanoin no ko’alia iha nia fuan-laran de’it.

Responde ba Timor-oan sira nia ezijensia ne’ebé ko’alia iha fuan-laran de’it, Governo atuál ne’ebé hasoru pankada oioin esforsu maka’as nafatin atu oinsa bele hafurak kapital Dili atu oinsa bele furak netik hanesan ema nia kapital nasaun ne’ebé Timoroan sira ba haree tiha ona.

Esforsu ida mak, estrada oan sira iha parte Aimutin bele dehan di’ak itoan ona, no iha ne’eba mós iha hela jardin murak-oan ida. Sira ne’ebé hela iha Aimutin hare hotu ona jardin oan ne’e. Sasan hirak ne’e hotu halo uja povo nia osan, uja Orsamentu Jeral Estadu (OJE). La’os uja pessoal ida nia osan, maibé uja povo nia osan mak OJE ne’e.

Konstrusaun jardin ida iha Aimutin ne’e foun, komunidade sira iha Aimutin no kapital Dili uja dadauk ona ne’e halo ho povo nia osan. Loos duni jardin oan ne’e hanesan kampaña governu nian atu halo kapitál sai moos no organizadu liu, ida ne'e atu sai adisaun ki'ik ida, ne'ebé la kontestadu ba paizajen sidade nian.

Negosiante Xines selu badael lokal hahu hadia fali ona jardin Aimutin ne'ebé sira sobu rahun tiha. Iha loron Sesta, 18 Setembru 2026, badaen sira hahu hadia fali ona jardin ne'e. Credit: TOP/Raimundo Oki.

Jardin oan ne’e, iha mós loja Xines ida iha ne’eba buka hela dalan atu fasilita maksosa sira bele asesu ba loja ne’e. Loja nain foti desijaun iha loron Kinta, 17 Setembru 2026 hodi halo rahun no sobu tiha jardin oan ne’e ho rajaun atu loke dalan-luan itoan ba maksosa sira hodi bele tama iha loja ne’e.

Governu ninia instituisaun ida ne’ebé responsavél ba ordena kapital nasaun nian mak Sekretáriu Estadu ba Asuntu Toponímia no Organizasaun Urbana (SEATOU), Germano Santa Brites Dias lakohi ho atitude emprezariu Xines ne’e. SEATOU serbisu hamutuk ho ezekutor Lei no Orden mak Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL) ba kedas reasaun kontra liu husi hapara tiha atividade loja nain ne’e atu labele sobu tan jardin ne’e, maibé molok to’o ba buat hotu rahun tiha ona.

Maske nune’e, SEATOU deklara ona katak, autoridade sira sei fó sansaun liu husi prega multa no dada fita polísia hodi serka netik área konstrusaun nian.

“Ita fó sansaun multa no dada fita haleu konstrusaun ne'e. Sira tenke hadi'a fila-fali jardín ne'e ba nia orijin, foin bele kontinua fali sira-nia konstrusaun,” The Oekusi Post (TOP) sita deklarasaun Sekretáriu Estadu ba Asuntu Toponímia no Organizasaun Urbana (SEATOU), Germano Santa Brites Dias liu husi video badak ne’ebé públika iha nia Pájina Ofisial SEATOU nian iha loron 17 Setembro 2026.

SEATOU hato'o nafatin apelu ba sidadaun hotu, inklui empreza no sidadaun estranjeiru sira, atu kumpri regras orden públiku no labele estraga patrimóniu estadu nian ne'ebé halo ho osan povu, hodi hafurak kapitál nasaun nian.

SEATOU konsege hatudu duni ninia poder ne’e hodi hapara tiha prosesu sobu jardin ne’ebé rahun tiha ona, maibé nafatin obriga negosiante Xines ne’e tenke falo fali jardin ne’e hanesan ninia orijen.

Ida ne’e kazu ida ho eskalaun ki’ik. Maibé, se hases tiha ninia fator eskalaun ne’e, ninia formato ne’e kuaje atu hanesa ho saida mak akontese ho eskalaun boot iha nasaun membru ASEAN sira ne’ebé simu laloran invetimentu husi Pekin lais liu kompara ho governo nia kapasidade atu regula sira ne’e la’o lentu loos.

Sihanoukville mak ijemplu atensaun ne’ebé real. Iha dekada ida liu-ba, sidade oan ne’e nu’udar sidade ida iha tasi-ibun ne’ebé hakmatek iha Kamboja, maibé iha tinan 2019, negósiu lokál nian kuaje pursentu 90 jere no administra husi Xines sira. Grupu advokasia direitu ba rai akuza investor sira ne’e falsifika dokumentu nain-ba rai hodi domina negósiu property iha área tasi-ibun, no folin aluga karun tebes to’o halo ema Kamboja sira rasik mós iis la to’o atu hela iha sira nia área (fatin) rasik.

Ho esperansa boot katak, kapital Dili no kapital Lifau iha Oe-Cusse Ambeno labele nakfilak hanesan Sihanoukville iha Kamboja ne’eba.

Kresimentu atividade negósiu iha Sihanoukville lais tebes la hó supervizaun lisensiamentu adekuadu hakfodak mai uma hada sa’e dadauk ona hanesan oras ne’e dadauk akonese iha Dili laran no akontese mós iha kapitál munisipiu sira. Edifisiu ida iha Sihanoukville iha tinan 2019 monu rahun rasik no konsege hamate ema nain-28, no situasaun ne’e halo governadór provinsiál ida iha Kamboja lakon kedas nia serbisu. Sidade Sihanoukville mós sai hanesan besi-asu (magnetu) ba operasaun jogo online (Online Game) ne’ebé ikus mai liga ba fase osan (brankeamentu kapitál). Governu Timor-Leste liu husi reuniaun Konsellu Ministru sira iha loron Kuarta, 05 Agustu 2026, aprova ona planu prevene no kombate Scam Call Center no Online Game.

Kapital Vientiane (Laos) oferese versaun ida ne’ebé diferente husi istória hanesan, dala ida ne’e ho dezeñu envezde neglijénsia. Iha Boten, Zona Ekonómika Espesiál ida iha fronteira Xina nian, governu fó ba dezenvolvedor Xinés ida aluga ho durasaun dékada barak, ho empreza ne'ebé hatán liu ba embaixada Xina nian duké ba reguladór Governu Laos nian. Kazu harahun jardin Aimutin ne’e kuaje atu hanesan ho saida mak akontese iha Boten ne’ebé negosiante Xines ne’e tauk liu mak sira nia Embaixada Xina duké autoridade reguladór (SEATOU). Negosiante Xines ne’e la tauk ona SEATOU ne’e mak ikus mai sobu rahun tiha jardim ne’ebé halo ho povo Timor-Leste tomak nia osan. Governu halo jardim ne’e lori tempu barak, maibé negosiante Xines ne’e halo rahun tiha iha minutu balun de’it.

Negosiante Xines selu badael lokal hahu hadia fali ona jardin Aimutin ne'ebé sira sobu rahun tiha. Iha loron Sesta, 18 Setembru 2026, badaen sira hahu hadia fali ona jardin ne'e. Credit: TOP/Raimundo Oki.

Zona Boten nia enkarnasaun dahuluk hanesan postu avansadu kazinu nian sai boot tebes tanba dívida ne'ebé la tuir lei, violénsia hasoru jogadór sira ne'ebé labele selu autoridade Xineza rasik, ikus mai Governu Xina tesi tiha nia enerjia no telekomunikasaun sira ne’ebé distribui no kanaliza tama ba zona ne’e hodi obriga Governu Repúblika Demokrátika Populár Laos (Lao RPD) taka tiha. Bainhira Asembleia Nasionál Laos konsidera atu habelar tan zona ne'ebé hanesan iha tinan 2023, hetan rejeisaun maka’as husi komunidade zona Boten. Komunidade sira argumenta katak, akordu ne'e fó vantajen liu-ba sidadaun Xinés sira ne'ebé la iha lei doméstiku ida mak sei fó ba sidadaun Laos nian.

Ba fali iha Indonézia no Filipina ne’ebé hatudu aan katak Estadu sira ne'ebé boot liu no iha kapasidade boot liu mós sira laiha imunidade atu satan teste ne’ebé hanesan. Fábrika níkel sira ne'ebé hetan apoiu husi Xinés iha Sulawesi hamosu beibeik protestu traballadór sira tanba kondisaun sira ne'ebé la seguru no saláriu ne'ebé la selu, inklui konfrontu ida iha tinan 2023 ne'ebé halo traballadór Indonéziu ida no Xinés ida mate fatin.

Iha Filipina, operadór jogu online (Online Game) nian ne'ebé iha ligasaun ho Xina POGOs habelar ba tinan barak ho ligasaun regulatóriu ne'ebé kmaan antes investigasaun sira liga indústria ne'e ba brankeamentu kapitál, tráfiku, no aat liután, obriga Prezidente Ferdinand Marcos Jr. atu bandu setór tomak iha tinan 2024 no halo bandu ne'e sai permanente iha tinan tuir mai. Iha nasaun rua ne'e, assuntu ne’ebé ikus mai sai hanesan assuntu nasionál ne’e hahú husi espallamentu disputa lokál sira ne'ebé intervensaun husi autoridade reguladór sira ilustra la adekuadu no la’o neineik liu.

Ida ne'e mak lala’ok ne'ebé liga entre área industria níkel iha Jakarta no sentru jogu online iha Manila ho jardim oan ida iha Aimutin-Dili ne’ebé estraga no sobu-rahun tiha husi negósiante Xines: la'ós planu ida estruturadu, maibé nu’udar ritmu ida ne’ebé akontese bebeik (repetivu).

Iha fatin ida, kompañia ida ka negósiante ida dalaruma hakarak koko atu sobu-rahun tiha no viola tok regulamentu ida depois sei hetan punisaun ka la’e. Kuandu lahetan punisaun, sei sobun rahun duni no viola regulamentu sira ne’e to’o ulun-ain sa’e ba malu fali. Se multa ne’ebé aplika mak laiha sentidu ka multa ne’ebé aplika dehan atu konstroi hikas jardim ne’e, maibé depois haluhan tiha hodi husik rahun de’it hanesan ne’e to’o liña polisia mós hasai tiha fali, ajensia no negosiante sei kontinua repete ritmu ne’ebé hanesan.

Timor-Leste seidauk haree buat ida ho eskala hanesan Sihanoukville ka Boten, no laiha evidénsia katak kazu Aimutin ne’e liu fali negósiu ida de’it ne’ebé halo xamada aat ida de’it kona-ba jardín ida. Maibé nasaun ne'e sei iha hela períodu inísiu ne'ebé krusial bazeia ba esperiénsia rejionál iha ne’ebé sujere katak kredibilidade ezekutór Lei no Orden tenke firme molok influénsia kapitál boot sira to'o, enkuantu resposta Estadu nian ba violasaun ki'ik sira sai nu’udar assuntu ida ne’ebé tuir loloos tenke observa husi maioria investidór sira, tantu estranjeiru no doméstiku.

Iha kontestu ida ne’e, aplikasaun multa husi SEATOU ba ajensia no negosiante Xines hodi konstroi hikas jardin Aimutin ne’e nu’udar teste ida modestu maibé real kona-ba instituisaun sira iha Timor-Leste bele halo regra ida metin iha primeira vez ne'ebé nia viola, envezde halo ona violasaun bebeik mak foin aplika multa ne’e dala ida.

Raimundos Oki
Author: Raimundos OkiWebsite: https://www.oekusipost.comEmail: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.
Xefe Redasaun & Editor

Online Counter